Tri drame – Galicija, Vučjak i Golgota

ČETVRTO KOLO DJELA MIROSLAVA KRLEŽE

Četvrto, raskošno opremljeno kolo Djela Miroslava Krleže sadržava sedam svezaka – dvosveščani antiratni dnevnik Davni dani, Dnevnik 1943., lirsko-dramsku poemu Simfonije, knjigu polemika Moj obračun s njima, Tri drame (Galicija, Vučjak i Golgota) i knjigu novela Novele koju čine novele Hodorlahomor Veliki, Veliki meštar sviju hulja, Mlada misa Alojza Tičeka, Smrt Florijana Kranjčeca, In extremis, Smrt Tome Bakrana, Vjetrovi nad provincijalnim gradom, Smrt bludnice Marije, Smrt Rikarda Harlekinija, Na samrti, Hiljadu i jedna smrt, Cvrčak pod vodopadom.

Školska knjiga i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti vraćaju čitateljima Djela Miroslava Krleže. Svako Krležino djelo iz biblioteke Djela Miroslava Krleže obogaćeno je osvrtom akademika Krešimira Nemeca koji će na nov način pridonijeti kvalitetnijem čitanju i razumijevanju djela gorostasa hrvatske književnosti. Miroslav Krleža oblikovao je domoljubnu paradigmu mnogih intelektualaca koji su u vrijeme Hrvatskog proljeća pronašli nadahnuće u njegovim književnim djelima. – dr. sc. Ante Žužul

Galicijsko ratište u jesen 1916., hrvatski grad i selo u rano proljeće 1918. i neimenovani grad u Srednjoj Europi uoči Uskrsa 1919. prostor su i vrijeme radnje triju Krležinih drama – Galicije, Vučjaka i Golgote – koje dramatičnim disputima oprečnih likova i žestokim scenskim slikama govore o istom onom burnom razdoblju o kojemu je Krleža esejist i politički aktivist pisao u knjizi Deset krvavih godina te na svoj način postavljaju ista ona ključna pitanja o tome što može učiniti i kamo može poći »hrvatski čovjek« u prijelomnom povijesnom trenutku kad se na ruševinama staroga svijeta gradi novi svijet, a taj će svijet, ovisno o tomu koga će se ovlastiti da upravlja gradnjom, dobiti ili ljudsko ili neljudsko obličje.

Prva drama Galicija, »fragment u četiri čina iz ciklusa Hrvatski bog Mars«, Vučjak, »drama u tri čina s predigrom i intermezzom« i Golgota, »drama u pet činova«, tematiziraju politička, ideološka, nacionalna, socijalna i kulturna previranja za »posljednjih dana Austrije, kada je carstvo izdisalo na samrti«, i »kada je kod nas u Podunavlju i po čitavoj Srednjoj Evropi dozrijevala objektivna revolucionarna situacija, ona ista koja je dala Lenjinski oktobar«, kao što kaže Krleža u napomeni uz Golgotu. Dramski svijet više nije »globalna metafora« suvremene zbilje, nego je gotovo dokumentaristički prikaz po nečemu važnih fragmenata povijesne zbilje.

Galicija, međutim, nije dospjela do publike. Praizvedba zakazana za 30. prosinca nije održana jer su zbog donošenja Obznane otkazana sva javna okupljanja u Kraljevini SHS. Golgota je stoga postala prvim Krležinim dramskim tekstom javno prikazanim na kazališnoj pozornici. Praizvedena je 3. studenoga 1922. u Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu, u Gavellinoj režiji i scenografiji Ljube Babića. Napokon, drama U logoru bila je od proljeća 1933. nekoliko puta najavljena, ali je praizvedena tek 12. siječnja 1937. godine u osječkome Hrvatskom narodnom kazalištu u režiji Đorđa (Đoke) Petrovića, ujedno i scenografa.