O proizvodu
Klasično mjesto u Mažuranićevu opusu zauzima spjev Smrt Smail-age Čengića, koji opjevava pogibiju hercegovačkog paše, zloglasnog silnika Smail-age Čengića od ruku osvetničkih Crnogoraca.
Opjevavajući temu kršćansko-turskog sukoba na balkanskom prostoru, Mažuranićevo djelo slijedi tradiciju hrvatske i usmene i pisane književnosti koja je tu temu oblikovala još od srednjovjekovlja, a osobito često u doba renesanse, baroka i prosvjetiteljstva (primjerice, M. Marulić: Molitva suprotiva Turkom; B. Krnarutić: Vazetje Sigeta grada; Petar Zrinski: Opsida sigetska; A. Kačić Miošić: Razgovor ugodni naroda slovinskoga), te je bila dominantnom preokupacijom ne samo hrvatske povijesne zbilje nego i književne kulture. No za razliku od prethodne protuturske epike, spjev Smrt Smail-age Čengića uvelike je strukturiran na novim, romantičarskim poetološkim načelima.
Spjev je podijeljen u pet pjevanja: 1. Agovanje; 2. Noćnik; 3. Četa; 4. Harač i 5. Kob, ima 1134 stiha, što deseteraca, što osmeraca. Pripovijedanje u prvom pjevanju, u Agovanju, započinje tradicionalnom epskom tehnikom in medias res, te se odmah u početku počinje pripovijedati o događaju koji je temelj relativno oskudnoj fabuli spjeva: o Smail-aginoj okrutnosti, o mučenju i ubijanju nemoćnih i nevinih kršćana, ali i pripadnika turskog svijeta.
Mažuranićev spjev Smrt Smail-age Čengića u poetološkom i estetskom smislu bogato je i slojevito djelo, djelo koje sintetizira sastavnice raznih književnih epoha europske i hrvatske kulturne baštine te u hrvatskoj književnoj kulturi zauzima mjesto klasičnog djela, a njezin autor poziciju klasika. U ideološkome, svjetonazorskom smislu Smrt Smail-age Čengića izraz je modernih demokratskih shvaćanja mladoga hrvatskog društva.
Priredila: Dunja Fališevac; rječnik izradio: Ivo Frangeš; metodička obrada: Dunja Merkler.
Opjevavajući temu kršćansko-turskog sukoba na balkanskom prostoru, Mažuranićevo djelo slijedi tradiciju hrvatske i usmene i pisane književnosti koja je tu temu oblikovala još od srednjovjekovlja, a osobito često u doba renesanse, baroka i prosvjetiteljstva (primjerice, M. Marulić: Molitva suprotiva Turkom; B. Krnarutić: Vazetje Sigeta grada; Petar Zrinski: Opsida sigetska; A. Kačić Miošić: Razgovor ugodni naroda slovinskoga), te je bila dominantnom preokupacijom ne samo hrvatske povijesne zbilje nego i književne kulture. No za razliku od prethodne protuturske epike, spjev Smrt Smail-age Čengića uvelike je strukturiran na novim, romantičarskim poetološkim načelima.
Spjev je podijeljen u pet pjevanja: 1. Agovanje; 2. Noćnik; 3. Četa; 4. Harač i 5. Kob, ima 1134 stiha, što deseteraca, što osmeraca. Pripovijedanje u prvom pjevanju, u Agovanju, započinje tradicionalnom epskom tehnikom in medias res, te se odmah u početku počinje pripovijedati o događaju koji je temelj relativno oskudnoj fabuli spjeva: o Smail-aginoj okrutnosti, o mučenju i ubijanju nemoćnih i nevinih kršćana, ali i pripadnika turskog svijeta.
Mažuranićev spjev Smrt Smail-age Čengića u poetološkom i estetskom smislu bogato je i slojevito djelo, djelo koje sintetizira sastavnice raznih književnih epoha europske i hrvatske kulturne baštine te u hrvatskoj književnoj kulturi zauzima mjesto klasičnog djela, a njezin autor poziciju klasika. U ideološkome, svjetonazorskom smislu Smrt Smail-age Čengića izraz je modernih demokratskih shvaćanja mladoga hrvatskog društva.
Priredila: Dunja Fališevac; rječnik izradio: Ivo Frangeš; metodička obrada: Dunja Merkler.
- Šifra 062620
- Nakladnik Školska knjiga
- Format 17x20 cm
- ISBN 978-953-0-62260-1
- Godina izdanja 2026
- Žanr spjev
- Vrsta proizvoda obvezatna lektira
- Broj stranica 120
- Uvez tvrdi
