O proizvodu
ČETVRTO KOLO DJELA MIROSLAVA KRLEŽE
Četvrto, raskošno opremljeno kolo Djela Miroslava Krleže sadržava sedam svezaka – dvosveščani antiratni dnevnik Davni dani, Dnevnik 1943., lirsko-dramsku poemu Simfonije, knjigu polemika Moj obračun s njima, Tri drame (Galicija, Vučjak i Golgota) i knjigu novela Novele koju čine novele Hodorlahomor Veliki, Veliki meštar sviju hulja, Mlada misa Alojza Tičeka, Smrt Florijana Kranjčeca, In extremis, Smrt Tome Bakrana, Vjetrovi nad provincijalnim gradom, Smrt bludnice Marije, Smrt Rikarda Harlekinija, Na samrti, Hiljadu i jedna smrt, Cvrčak pod vodopadom. Školska knjiga i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti vraćaju čitateljima Djela Miroslava Krleže. Svako Krležino djelo iz biblioteke Djela Miroslava Krleže obogaćeno je osvrtom akademika Krešimira Nemeca koji će na nov način pridonijeti kvalitetnijem čitanju i razumijevanju djela gorostasa hrvatske književnosti. Miroslav Krleža oblikovao je domoljubnu paradigmu mnogih intelektualaca koji su u vrijeme Hrvatskog proljeća pronašli nadahnuće u njegovim književnim djelima. – dr. sc. Ante Žužul Simfonije Miroslava Krleže ciklus su od šest opsežnih pjesničkih tekstova: Pan, Podnevna simfonija, Suton, Nokturno, Sodomski bakanal i Ulica u jesenje jutro. Nastajale su i objavljivane između 1916. i 1919. godine, a prvi su put zajedno objavljene 1933. u knjizi Simfonije.
Isprva slavne, slavljene i osporavane, danas od mnogih zaboravljene i zanemarene, Simfonije su neizostavna evolucijska karika u razvoju modernoga hrvatskog pjesništva i ujedno važan dokument rafinirane književne kulture ranoga dvadesetog stoljeća. Kao unikatan žanrovski eksperiment na razmeđu lirike i drame, bez prethodnika i istinskih nastavljača u domaćem kontekstu, one i danas izazivaju podijeljene čitateljske reakcije.
Riječ je o žanrovski osebujnim ostvarenjima koja izmiču tradicionalnoj književnoj klasifikaciji. U njima se prepleću obilježja lirske poeme, drame, filozofskog pjesništva i glazbene kompozicije. Lirska se narav očituje u izrazito osjećajnom i slikovitom jeziku, slobodnom rimovanom stihu i naglašenoj muzikalnosti. Dramski elementi prisutni su u obliku govornih likova, replika i didaskalija, no oni ne služe razvoju radnje, nego izražavanju suprotstavljenih svjetonazora i raspoloženja.
Temelj Simfonija čine snažne opreke: pogansko i kršćansko poimanje svijeta, dan i noć, muško i žensko, sloboda prirode i ograničenja civilizacije. Posebno mjesto zauzima Pan, koji priziva antičko idilično pjesništvo i sukob prirodnoga životnog nagona s religijskim svjetonazorom. Filozofsku podlogu ciklusa oblikuju vitalističke ideje, kult života, kozmičkoga jedinstva i neprestane obnove.
Glazbeni naziv ciklusa upućuje na njegovu kompozicijsku osebujnost. Suprotstavljeni glasovi, ritmičke izmjene i bogatstvo pjesničkih slika podsjećaju na strukturu simfonijskih djela, osobito neoromantične i impresionističke glazbe.
Simfonije su isprva nastale kao svjesno cizeliran proizvod rafinirane kulture na izmaku prema kojoj je Krleža konstantno gajio ambivalentne osjećaje. Premda su joj nastojale izmaknuti subverzijom svih dramskih uzusa i onodobnih stihovnih konvencija (potencirajući ih simbolističkim tretmanom na još višu razinu), površinski sloj tih tekstova, njihove teme i način njihove prezentacije, ostali su dobrim dijelom zarobljeni u kulturnom vremenu i prostoru u kojem su Simfonije nastale.
Secesijski tretman teme kao da nije uspjela uzdrmati ni avangardna žanrovska provokacija. S druge strane one su i dalje unikatan eksperiment i važna evolucijska karika u povijesti hrvatske književnosti i zaslužile su, recimo, da se danas, osobito Pan i Podnevna simfonija, pročitaju u duhu ekološke kritike kapitalizma ili da se netko feminističkim okom osvrne na činjenicu da se u Sodomskom bakanalu čuju dvadeset četiri muška glasa i svi žude za ewig weibliche, ali ženski odgovor ne čujemo ni jednom. U filološkoj pomami (i nuždi) za specijalizacijom Simfonije kao da svojom formom izmiču specijalističkoj vizuri; preglomazne za analitičare i interpretatore lirike, a premalo dramske i dramatične da bi izazvale veće zanimanje današnjih teatrologa.
Četvrto, raskošno opremljeno kolo Djela Miroslava Krleže sadržava sedam svezaka – dvosveščani antiratni dnevnik Davni dani, Dnevnik 1943., lirsko-dramsku poemu Simfonije, knjigu polemika Moj obračun s njima, Tri drame (Galicija, Vučjak i Golgota) i knjigu novela Novele koju čine novele Hodorlahomor Veliki, Veliki meštar sviju hulja, Mlada misa Alojza Tičeka, Smrt Florijana Kranjčeca, In extremis, Smrt Tome Bakrana, Vjetrovi nad provincijalnim gradom, Smrt bludnice Marije, Smrt Rikarda Harlekinija, Na samrti, Hiljadu i jedna smrt, Cvrčak pod vodopadom. Školska knjiga i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti vraćaju čitateljima Djela Miroslava Krleže. Svako Krležino djelo iz biblioteke Djela Miroslava Krleže obogaćeno je osvrtom akademika Krešimira Nemeca koji će na nov način pridonijeti kvalitetnijem čitanju i razumijevanju djela gorostasa hrvatske književnosti. Miroslav Krleža oblikovao je domoljubnu paradigmu mnogih intelektualaca koji su u vrijeme Hrvatskog proljeća pronašli nadahnuće u njegovim književnim djelima. – dr. sc. Ante Žužul Simfonije Miroslava Krleže ciklus su od šest opsežnih pjesničkih tekstova: Pan, Podnevna simfonija, Suton, Nokturno, Sodomski bakanal i Ulica u jesenje jutro. Nastajale su i objavljivane između 1916. i 1919. godine, a prvi su put zajedno objavljene 1933. u knjizi Simfonije.
Isprva slavne, slavljene i osporavane, danas od mnogih zaboravljene i zanemarene, Simfonije su neizostavna evolucijska karika u razvoju modernoga hrvatskog pjesništva i ujedno važan dokument rafinirane književne kulture ranoga dvadesetog stoljeća. Kao unikatan žanrovski eksperiment na razmeđu lirike i drame, bez prethodnika i istinskih nastavljača u domaćem kontekstu, one i danas izazivaju podijeljene čitateljske reakcije.
Riječ je o žanrovski osebujnim ostvarenjima koja izmiču tradicionalnoj književnoj klasifikaciji. U njima se prepleću obilježja lirske poeme, drame, filozofskog pjesništva i glazbene kompozicije. Lirska se narav očituje u izrazito osjećajnom i slikovitom jeziku, slobodnom rimovanom stihu i naglašenoj muzikalnosti. Dramski elementi prisutni su u obliku govornih likova, replika i didaskalija, no oni ne služe razvoju radnje, nego izražavanju suprotstavljenih svjetonazora i raspoloženja.
Temelj Simfonija čine snažne opreke: pogansko i kršćansko poimanje svijeta, dan i noć, muško i žensko, sloboda prirode i ograničenja civilizacije. Posebno mjesto zauzima Pan, koji priziva antičko idilično pjesništvo i sukob prirodnoga životnog nagona s religijskim svjetonazorom. Filozofsku podlogu ciklusa oblikuju vitalističke ideje, kult života, kozmičkoga jedinstva i neprestane obnove.
Glazbeni naziv ciklusa upućuje na njegovu kompozicijsku osebujnost. Suprotstavljeni glasovi, ritmičke izmjene i bogatstvo pjesničkih slika podsjećaju na strukturu simfonijskih djela, osobito neoromantične i impresionističke glazbe.
Simfonije su isprva nastale kao svjesno cizeliran proizvod rafinirane kulture na izmaku prema kojoj je Krleža konstantno gajio ambivalentne osjećaje. Premda su joj nastojale izmaknuti subverzijom svih dramskih uzusa i onodobnih stihovnih konvencija (potencirajući ih simbolističkim tretmanom na još višu razinu), površinski sloj tih tekstova, njihove teme i način njihove prezentacije, ostali su dobrim dijelom zarobljeni u kulturnom vremenu i prostoru u kojem su Simfonije nastale.
Secesijski tretman teme kao da nije uspjela uzdrmati ni avangardna žanrovska provokacija. S druge strane one su i dalje unikatan eksperiment i važna evolucijska karika u povijesti hrvatske književnosti i zaslužile su, recimo, da se danas, osobito Pan i Podnevna simfonija, pročitaju u duhu ekološke kritike kapitalizma ili da se netko feminističkim okom osvrne na činjenicu da se u Sodomskom bakanalu čuju dvadeset četiri muška glasa i svi žude za ewig weibliche, ali ženski odgovor ne čujemo ni jednom. U filološkoj pomami (i nuždi) za specijalizacijom Simfonije kao da svojom formom izmiču specijalističkoj vizuri; preglomazne za analitičare i interpretatore lirike, a premalo dramske i dramatične da bi izazvale veće zanimanje današnjih teatrologa.
- Šifra 062686
- Nakladnik Školska knjiga
- Format 163.8x20.5 cm
- ISBN 978-953-0-62686-7
- Godina izdanja 2026
- Žanr lirsko-dramska poema
- Broj stranica 288
- Uvez tvrdi