Opis proizvoda
| Autori | Anda Bukvić Pažin, Marija Ott Franolić |
|---|---|
| Opis | Jeste li se ikad zapitali kako u moru slikovnica i knjiga za najmlađe prepoznati kvalitetne i estetski vrijedne sadržaje te zašto je s djecom korisno čitati umjetničke slikovnice i knjige? Ako jeste - i ako ste roditelji, odgojitelji i odgojiteljice, učitelji i učiteljice ili knjižničari i knjižničarke - odgovore na ta pitanja pronaći ćete u ovoj knjizi o čitanju i čitateljskom odgoju. Velika važnost malih priča pristupačno je napisana popularnoznanstvena knjiga koja govori o čitanju djeci i s djecom. Objašnjava kako u današnje digitalno doba djecu motivirati i naučiti ih da uživaju u čitanju te kako im pomoći da obogate svoj vokabular i povećaju koncentraciju, ne samo za čitanje nego i za pamćenje i učenje. Iz recenzija: "Knjiga Velika važnost malih priča na čitateljima blizak način objedinjuje različita znanja o ranom dječjem čitanju. Otvorena prema različitim disciplinama i pristupima, ova knjiga nagovor na rano čitanje utemeljuje u širokoj paleti znanja i uvida. Žanrovski divergentna, oslonjena na različite formate, od pregleda literature do intervjua i praktičnih savjeta, ona iznosi brojne argumente u prilog sustavnom radu na poticanju ranog dječjeg čitanja. Čitanje se u njoj predstavlja kao individualna, afektivna, intimna, ali i duboko društveno relevantna praksa, koju kao takvu društvo treba poticati. Velika važnost malih priča važan je i u hrvatskom kontekstu pionirski prilog interdisiplinarnom, popularno-znanstvenom, poticanju ranog čitanja. U osloncu na istraživanja iz različitih područja (teorije književnosti, neuroznanosti i dr.) i bogato praktično iskustvo, autorice iz stranice u stranicu naznačuju različite grupe problema vezanih uz rano čitanje i njihova moguća rješenja." - Marijana Hameršak, znanstvena savjetnica i naslovna docentica (Institut za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu) "Velika važnost malih priča vrijedan je i potreban priručnik koji suvremene znanstvene spoznaje u području proučavanja mehanizma čitanja i neuroznanosti „prevodi“ u konkretne i primjenjive prijedloge za neposredan rad u poticanju dječje čitalačke pismenosti i dubinskog čitanja. Korpus znanstvenih i stručnih tekstova o čitanju, mehanizmima čitanja u mozgu i o utjecajima digitalne pismenosti na ljudski mozak posljednjih je godina sve veći, i to posebno s porastom svijesti o tome kako sve dulje vrijeme koje provodimo pred ekranima i na digitalnim platformama utječe na ljudski mozak. Na hrvatski je jezik prevedeno nekoliko studija o tim problemima, u najvećem broju s engleskog jezika. Ovaj naslov, međutim, lokalizira prijevodnu znanost i sažima znanstvene rezultate o spomenutim temama u izvornom, originalnom tekstu. Oblik studije, priručnički diskurs, organizacija sadržaja i elaborirani popisi preporučenih tekstova za zajedničko ili samostalno čitanje predstavljaju odličan način popularizacije znanosti. Autorice prate suvremena proučavanja iz područja čitanja i konkretno ih primjenjuju nudeći precizno opisane postupke i procese kojima se može poticati i utjecati na porast dječje čitalačke pismenosti. S obzirom da je u Hrvatskoj dječja čitalačka pismenost ispodprosječno razvijena na svjetskoj razini (prema podacima o postignutim rezultatima na PISA testovima iz 2019. godine), ovaj je priručnik zaista potreban." - Dubravka Zima, izvanredna profesorica (Odsjek za kroatologiju, Fakultet hrvatskih studija) Iz knjige: “U zadnjih nekoliko desetljeća sve je više znanstvenih istraživanja koja potvrđuju da nam čitanje nije urođeno. Biološki, kao vrsta, govorimo već toliko dugo da nam se u mozgu razvio centar za jezik: dovoljna nam je izloženost govoru da bismo i sami naučili govoriti, bez ikakvih dodatnih uputa i sustavnog podučavanja. S čitanjem nije tako: da bismo pojmili napisano, preciznim uputama i dugotrajnim podučavanjem potrebno je stvoriti veze koje inače ne bi postojale i tako doslovce promijeniti arhitekturu mozga. Učenje čitanja mnogo je složeniji proces od učenja prepoznavanja glasova i slova te slaganja riječi i rečenica. Uz to, za čitanje nam trebaju motivacija, vrijeme i koncentracija, a ništa od toga ne dolazi samo od sebe. Zato čitanje treba poticati i podučavati od najranije dobi, a onda kasnije ustrajno održavati interes za razne vrste tekstova.” O autoricama: Anda Bukvić Pažin književna je prevoditeljica i sveučilišna lektorica. Doktorirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Prevodi prozu, publicistiku i književnost za djecu s njemačkog i engleskog te piše eseje i prikaze za književne i kulturne časopise i portale. Bavi se poticanjem čitanja i književnošću za djecu i mlade iz teorijske, praktične i traduktološke perspektive. U okviru Društva hrvatskih književnih prevodilaca osmišljava i vodi niz projekata koji se bave podučavanjem književnog prevođenja te uspostavom prijevodne kritike. Dobitnica je nagrade Ministarstva kulture „Iso Velikanović” 2019. i nagrade DHKP-a „Josip Tabak” 2023. Marija Ott Franolić nezavisna je književna kritičarka i teoretičarka. Doktorirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Teorijski se bavi povezanošću čitanja, mišljenja i empatije. Bila je članica Povjerenstva za izradu Nacionalne strategije poticanja čitanja pri Ministarstvu kulture. Vodi projekte poticanja čitanja i drži predavanja o važnosti čitanja diljem Hrvatske. Na portalu Moderna vremena pokrenula je rubriku Preporuke kvalitetnih slikovnica. Autorica je knjige Dnevnik ustremljen nedostižnom: svakodnevica u ženskim zapisima (Disput, 2016.). Piše književni blog Tekstovnica. |
| Šifra | 1205274 |
| Izdavač | Naklada Ljevak d.o.o. |
| Uvez | tvrdi |
| Broj stranica | 224 |
| Godina izdanja | 2023 |
| ISBN | 978-953-355-758-8 |
| Format | 15 x 23.2 |
| Tip proizvoda | Priručnik |
