Ulazak u temu suvremenih migracija je kao ulazak u minsko polje politički najosjetljivijih pitanja u Europi danas. U situaciji pak kada su u određenoj zemlji (poput Hrvatske) iznimno negativni demografski trendovi, nemjerljive su posljedice emigracija i imigracija koje postaju uzrok mnogobrojnih političkih i društvenih problema. Hrvatska nije jedina europska država koja gubi stanovništvo. Rapidan pad stanovništva u Hrvatskoj ponajprije je uzrokovan iseljavanjem i izgubljenim natalitetom zbog iseljavanja.
Autor se nada će njegova knjiga unijeti nešto više svjetlosti u razumijevanje suvremenih migracija, skrenuti pozornost na kompleksnost migracija i integraciju migranata, s fokusom na ono što je nužno učiniti odmah u Hrvatskoj i s konkretnim prijedlozima kako to učiniti. Pregled tema koje knjiga obrađuje mogao bi se sažeti na sljedeća pitanja.

• Postoje li migracije oduvijek? Događaju li se velike migracije slučajno ili netko njima upravlja?
• Poznaju li migracije dobitnike i gubitnike te koje su njihove pozitivne, a koje negativne strane? Zašto o migracijama politička ljevica, desnica i srednja struja imaju potpuno oprečna mišljenja?
• Kako proces migracija utječe na sigurnost države, društveno povjerenje, socijalnu strukturu i promjene unutar političkog sustava?
• Koliko su vjerodostojni demografski podatci kako u Hrvatskoj tako i na razini EU-a? Što nam kazuje pristup s pomoću analize velikih podataka (engl. Big Data) o useljavanju u Hrvatsku i integraciji useljenika?
• Pobjeđuje li kapital demografiju? Je li uvoz „jeftine” radne snage zapravo koncept gušenja cijene rada u EU-u?
• Je li integracija u EU igdje uspjela? Dovodi li imigracija do općeg smanjenja povjerenja unutar društva? Zašto su mnogobrojni Europljani neskloni primiti velik broj migranata s drugih kontinenata? Je li teza o „zamjeni stanovništva” paranoična?
• Koliko je zapravo Hrvata bilo u prošlosti i koliko ih je danas? Jesu li ovako intenzivne migracijske promjene zabilježene bilo kada tijekom hrvatske povijesti?
• Kako migracije mijenjaju hrvatsko društvo i kako nastaje novi hrvatski identitet „novi mi“? Kako uopće objasniti iseljavanje hrvatskih građana i njihovu zamjenu radnom snagom iz Azije i Afrike? Je li sve što je dobro za državu dobro i za narod?
• Kako bi trebala izgledati (nova) migracijska, integracijska i demografska politika Republike Hrvatske? Kako sačuvati naciju?

Osim što se u knjizi nastoji dati odgovore na ova pitanja, cilj je potaknuti javnu i akademsku raspravu o pojačanim migracijskim procesima koji zahvaćaju Hrvatsku i hrvatski narod (i Europu u cjelini) te o uzrocima i posljedicama koje ih prate. Autor se pritom ne zaustavlja samo na analizi nego donosi konkretne modele, mjere i politike potrebne hrvatskom narodu (ali i cijeloj Europi) u ovom povijesnom trenutku kako bi se suočio s demografskim iscrpljivanjem Hrvatske (Nacionalni patent za Europu).
Knjigu tvori pet ključnih tematskih razina i pet krugova analitičkih pitanja koja se na tim razinama pojavljuju. To su:
a) teorijska razina – raspravlja se o teorijskim modelima prisutnima u analizi suvremenih migracija
b) europska razina – analizira se odnos Europske unije prema suvremenim migracijama
c) hrvatska razina – analizira se demografsko iscrpljivanje Hrvatske te odnos hrvatskih vlasti prema suvremenim migracijama
d) specifična razina – istražuje se kakvoća kritičkih stavova prema „neselektivnim” migracijama i integraciji migranata
e) analiza demografskih politika EU-a s naglaskom na Hrvatsku te konkretni prijedlozi za unaprjeđenje migracijske politike, integracije migranata i demografske revitalizacije.

Iz recenzija...
„ (…) rad [je] relevantan na tri osnovne razine. Na znanstvenoj, istraživačkoj, razini donosi brojna kritička pitanja koja će, zacijelo, utjecati na smjerove rada u novijim istraživanjima. Na sveučilišnoj razini rad se javlja kao korisno nastavno pomagalo u različitim demografskim, migracijskim, sociologijskim, politologijskim i geopolitičkim nastavnim programima. Na razini javnog znanja rad se javlja kao jedan od korisnih izvora potrebnih uvida i spoznaja. Stoga je očekivati da će se rabiti i u različitim upravljačkim institucijama, gdje se artikuliraju javne populacijske politike.”
prof. dr. sc. Ivan Rogić