Čovjek je oduvijek znao pronaći način da zatvori oči i uši. Neznanje, poricanje i ignoriranje mehanizmi su koje je važno razumjeti u osobnom i društvenom životu, posebice u kriznim situacijama, koje uključuju traumu, nasilje, pandemiju, ali i manipulativnu prirodu korporacijskog svijeta i vlasti te društvenih mreža, koje nas preplavljuju informacijama i lažnim vijestima. Načelno su to negativni fenomeni, ali povremeno mogu biti i spasonosni, strategije o kojima ovisi preživljavanje pojedinaca i zajednica. No u postindustrijskim društvima, zasnovanima na znanju, neznanje je steklo iznenađujuću novu snagu. Iako se zahvaljujući razvoju genetike, neuroznanosti i istraživanja vezanih uz velike podatke (big data) danas o pojedincu može saznati više nego ikada prije, s novim vrstama informacija stižu i nove tjeskobe izazvane poteškoćama u razumijevanju onoga što te informacije znače, kao i pitanja o tome tko im ima pristup. Oslanjajući se na filozofiju, društvenu i psihoanalitičku teoriju, popularnu kulturu i vlastito iskustvo, Renata Salecl u Strasti prema neznanju istražuje manifestacije ove temeljne ljudske strasti u različitim aspektima suvremenog života, od ljubavi, bolesti, traume i straha od neuspjeha do genetike, forenzične znanosti, velikih podataka i incel pokreta. Originalno je to i provokativno propitivanje naše sposobnosti ignoriranja onoga što nas uznemirava. “Uvjerljiva i aktualna knjiga koja obuhvaća pitanja od genetike do lažnih vijesti.” – Nature “U vrijeme kada lažne vijesti, propaganda, politička retorika i sukobljavanja dominiraju medijima, analiza Renate Salecl nudi novi način razmišljanja o odluci da prigrlimo neznanje i poricanje, koju svatko od nas u nekom trenutku donosi.” – Kirkus Reviews Prijevod: Anita Peti-Stantić