U drugoj polovini 20. stoljeća Albanija je bila jedna od najzatvorenijih i najkontroliranijih država u Europi. Danas, kad skoro trostruko više Albanaca živi izvan domovine nego u njoj, knjiga eseja Skrivena strana albanskog socijalističkog vrta nudi pogled u ono što je bilo nevidljivo i nepoznato, otkrivajući društvenu te emotivnu povijest intelektualca i umjetnika koji je odrastao u Albaniji tijekom vladavine Envera Hoxhe, a tamo živi i danas.

Arian Leka iznimno je zanimljiv pisac suvremene albanske književnosti, pjesnik i esejist. Njegova stvaralačka zrelost te slojevit, lucidan stil prisutni su u tekstovima prevedenim na petnaest jezika. Analizirajući vlastiti jezik i kulturu u sudaru s onime što se u “vrt” uspijevalo probiti, u zbirci eseja Skrivena strana albanskog socijalističkog vrta Arian Leka pronicljivo i analitički govori o albanskoj slici Zapada i svih nas “Drugih”, istovremeno tjerajući čitatelja da propitkuje i briše vlastite predodžbe o Albaniji i Albancima.

Započevši tezom da je Albanija jedna od rijetkih zemalja Europe kojoj je “tako očigledno osporavana ili poricana povezanost s morem”, Leka zaigranim jezikom predstavlja mnoge silnice koje su oblikovale život i svijest ondašnjih Albanaca te britko dekonstruira našu zajedničku stvarnost. Kako je Mare nostrum postalo mare monstrum i zašto nacionalne meteorološke karte brišu cijele države i gradove kao da je vrijeme politička kategorija? Skrivena strana albanskog socijalističkog vrta i drugi eseji Ariana Leke na impresivan način ukazuju da nas ne treba toliko brinuti ono skriveno, već to što mi ne znamo dobro gledati.