Sarajevski atentat prvi je roman Georgesa Pereca. Napisao ga je 1957, u dobi od dvadeset i jedne godine. Prvi put objavljen je u Parizu 2016. zahvaljujući uredniku biblioteke “La librairie du XXIe siecle” Mauriceu Olenderu, te Perecovoj sestrični Eli Bienennfeld, koja je nakon njegove smrti skrbila za njegova autorska prava. Ujedno je to i posljednje Perecovo integralno djelo koje je postumno valjalo objaviti, iako u ostavštini ima još mnogo fragmentarnih zapisa. Pripovjedač kao da nema drugi cilj nego osvojiti Milu. Ili, točnije, posjedovati je. Je li doista zaljubljen u nju? Možemo u to posumnjati. (…) No već imamo posla s piscem. Zbog nečega u tonu, u načinu na koji iznosi granice ili obmane svojega ponašanja i svojih osjećaja, dok pripovijeda svoja napredovanja i zastoje na putu kroz Zemlju osjećaja uz svoju junakinju. Ali i zbog potrebe da u kontrapunktu te sentimentalne pustolovine uvede i pozadinsku priču: povijest, sa svojim malim uzrocima, velikim posljedicama i igrama slučaja koji se pretvaraju u sudbinu. Iz Predgovora Claudea Burgelina O autoru: Georges Perec (Pariz, 1936 - Pariz, 1982) jedan je od najplodnijih pisaca Queneauove skupine OuLiPo. Književnu karijeru započeo je 1965. eksperimentalnim romanom Les Choses za koji je dobio nagradu Renaudot. Godine 1978. postiže velik uspjeh Život način uporabe (La Vie mode d’emploi) za koji je dobio književnu nagradu Prix Médicis. Pisanje shvaća kao matematičku igru u kojoj od najjednostavnijih elemenata gradi kompleksnu strukturu, vodeći računa o pojedinostima pripovijedanja i opisa. Napisao je tridesetak djela, a na hrvatski su prevedene sljedeće knjige: Vrste prostora (2005), Ispario (2012) i Život način uporabe (2014).