Da se ispod zagrebačkoga Gornjeg grada krije mreža tajanstvenih hodnika, odavno je poznato. Ali, kad Nikola Krobatin pronađe zemljopisnu kartu na kojoj su ti hodnici precizno ucrtani, jasno pokazujući kako se u tlu na kojemu Zagreb leži ne sudaraju samo geološke ploče i slojevi, nego isto tako i kulture i civilizacije, Krobatin se zaputi u istraživanje podzemnih prolaza, u društvu tajnovite Marije Jurić, i dolazi do mnogih zanimljivih otkrića, nailazeći na razna iskušenja i sudjelujući u uzbudljivim zbivanjima.

Premda je prvi put objavljen još u prvoj polovici devedesetih godina, roman Rupa na nebu postaje aktualan osobito danas, ne samo zato što proriče tektonska gibanja u Zagrebu nego još više zato što sa začuđujućom preciznošću prikazuje današnja društvena stanja i odnose. Nije ovo prvi put što Pavličićev tekst najavljuje budućnost, pa su kritičari tu osobinu njegovih priča odavno zapazili; ali, ovo je možda najizrazitiji primjer kako književnost može od slutnji i sumnji, od onoga što je »u zraku«, napraviti ne samo uzbudljivu priču nego i društvenu dijagnozu.