Puzeća poniznost bez ponosa ili sloboda? Pripovijedajući o pužogojilištu u kojem vlada obitelj Geganovih, produžena ruka nalogodavaca iz bijeloga svijeta, o parapužu Prpušu i puževima koji sanjaju o slobodi, dostojanstvu i ponosu, Aralica zajedljivo dijagnosticira stanje duha u Hrvata od komunističke borbe za vlast tijekom Drugoga svjetskog rata pa sve do današnjih dana. Nalik na Orwellovu Životinjsku farmu, uz natruhe Kafke i Grassa, ova očuđena priča o kratkome povijesnom pamćenju i stanju hrvatskoga duha propitkuje odnos između vlasti i podanika, nadmenosti i puzavosti. "Puž je svojevrstan nastavak ciklusa Sebastijanove priče, koji čine romani Ambra, Fukara i Svetinka. U ovom je žanrovskom bastardu Ivan Aralica majstorski pomirio političku basnu, bajku i roman s ključem u priči o slinavoj hrvatskoj suvremenosti." - Vladimira Rezo, autorica pogovora U potrazi za kralježnicom