"Hrvoje Tkalčić napisao je izvanredno zanimljivu, uzbudljivu, a na neki način čak i zabavnu knjigu. Osim što ona čitatelju otkriva dobroga i darovitog pisca – kakvih je, ruku na srce, među našim znanstvenicima, naročito onim koji se ne bave društvenim znanostima, uznemirujuće malo – čitatelj biva itekako svjestan te okolnosti da Tkalčić ne samo važan dio svoga obrazovanja, nego i znanstvenog odgoja, duguje onome obrazovnom sustavu koji od svakog znanstvenika, čak i onoga koji se bavi znanstvenim područjima koja su još hermetičnija, u pripovijedanje neuklopljivija od geofizike, očekuje sposobnost i vještinu da idiotu umije objasniti smisao i sadržaj svoje znanosti, te da za svoju znanost, u boljim slučajevima, umije zainteresirati tinejdžera s poremećajem u koncentraciji, kao i prirodno indolentnog, visokokokainiziranog menadžera. E, Tkalčić je napisao upravo takvu knjigu..." - Miljenko Jergović (iz predgovora) U prvom poglavlju Zemlja je stavljena u kontekst Sunčeva sustava i svemira kao planet, a aktivnost na njezinoj površini objašnjena je vezom s unutrašnjom dinamikom. Drugo poglavlje otkriva intrigantne povijesne detalje iz znanosti o Zemlji. Treće poglavlje priča je o monumentalnim otkrićima Andrije Mohorovičića te danske seizmologinje Inge Lehmann, što su ona značila za naše razumijevanje Zemljine unutrašnjosti, i o tome kako su nadahnula nove generacije znanstvenika o Zemlji. Središnje priče četvrtog i petog poglavlja nedavni su potresi kod Zagreba i Petrinje u Hrvatskoj, dva nepovezana diva koja su se probudila 2020. i prodrmala cijelu Europu. U šestom poglavlju glavnu ulogu preuzimaju moderne metode analize seizmograma koje se upotrebljavaju da bi se dobila slika Zemljine unutrašnjosti. Sedmo poglavlje dovodi nas do pitanja svih pitanja – mogu li se potresi predvidjeti i hoće li se moći predviđati u budućnosti? U osmom poglavlju uronjeni smo u crvenilo australskog Outbacka, među njezine zahrđale stijene, drevni svijet Aboridžina i egzotične životinje.