Koliki su psihološki, socijalni i ekonomski gubici lockdowna? Jesmo li naučili uravnotežiti zdravlje, sigurnost i slobodu? Šonje i Kotarski sagledavaju širi kontekst koronakrize dotičući se uloge ideologije, politike, gospodarstva i geopolitičkih odnosa s posebnim naglaskom na ulogu Kine u novome svijetu. Svijet povećanih kolebanja i rizika bit će svijet koji neće lako opraštati nedostatak pameti. Ova rečenica koja je napisana pri kraju knjige otkriva ambiciju autora da shvate i protumače širi kontekst koronakrize, njene uzroke, razvoj i posljedice. Dvije velike krize XXI. stoljeća – Velika recesija 2008./09. i koronakriza 2020. predstavljaju uvod u novo stoljeće u kojemu će tržišta i tehnološki napredak i dalje pogoniti rast, ali će se povećati kolebanja oko dugoročnog trenda. Knjiga “Koronaekonomika: pet jahača apokalipse” sastoji se od tekstova Velimira Šonje i Kristijana Kotarskog (koji je napisao poglavlje o Kini), koji su objavljeni na portalu Ekonomski lab u vrijeme koronakrize od početka ožujka do sredine svibnja 2020. godine. Tekstovi su ažurirani, a u knjizi su dodana i još neobjavljena poglavlja. Knjiga se može čitati kao kronološka bilješka o socijalnim i ekonomskim posljedicama lockdowna. Ona prati slijed promišljanja autora o znanju i neznanju, uz čiju su se pomoć, ali i smetnju, kreatori politike, mediji i “obični ljudi” pokušali nositi s generacijskim izazovom nepoznatog virusa. No knjiga je više od pukog zapisa o događajima. Autori su pokušali oslikati teške moralne, stručne, političke i ekonomske dileme koje su otvorene pandemijom.