Od kada se Hrvatska osamostalila u javnosti vode se žučne rasprave o nekim od najvažnijih događaja njene recentne povijesti i o ličnostima koje su tu povijest stvarale. Oko tih događaja i tih ličnosti društvo se žestoko podijelilo, o njima se iznose sasvim oprečne ocjene i mišljenja, a to je potaklo istaknutog hrvatskog povjesničara Ivu Goldsteina da napiše knjigu u kojoj je argumentirano objasnio što je o tim događajima i ličnostima povijesna istina, a što su lažni mitovi i podmetnute interpretacije. Jesu li se, kad je 1918. Hrvatska ušla u Jugoslaviju, Hrvati ponijeli kao “guske u magli”? Je li Stjepan Radić bio prvi hrvatski liberal ili prvi hrvatski populist? Što je bila Jugoslavija za Hrvatsku – idealan državni okvir ili tamnica naroda? Je li Ante Pavelić sljednik ideologije Ante Starčevića? Što je bila i što je Hrvatima značila NDH? Kad je počeo partizanski ustanak u Hrvatskoj – 22. lipnja ili 27. srpnja 1941.? Je li Jasenovac bio samo radni logor – ili je bio logor smrti? Koliko su hrvatski partizani uistinu bili hrvatski, a koliko jugoslavenski? Je li nadbiskup i kardinal Alojzije Stepinac bio svetac ili kolaboracionist? Jesu li Bleiburg i križni put bili zaslužena kazna ili zločinački pokolj? Je li Josip Broz Tito bio samo Broz ili samo Tito? Koje su okolnosti u socijalističkoj Jugoslaviji išle Hrvatima naruku, a koje nisu? Je li Tito radio za Hrvate ili protiv njih? Je li Herceg-Bosna zaštitila ili upropastila Hrvate u Bosni i Hercegovini? Je li Franjo Tuđman otac domovine ili samo otac ovakve Hrvatske? Odgovarajući na ta i slična pitanja Goldstein je analizirajući u ovoj knjizi ove najintrigantnije teme koje izazivaju te javne rasprave objasnio tijek moderne hrvatske povijesti. Ivo Goldstein (1958), historičar, diplomat, zaposlen je od 1980. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je napredovao do zvanja redovnog profesora u trajnom zvanju (2007). U prvom dijelu karijere bavio se bizantologijom i hrvatskom poviješću srednjega vijeka, ponajprije ranim srednjim vijekom, kao i poviješću Židova u Hrvatskoj, a od sredine devedesetih i različitim aspektima hrvatske povijesti 20. stoljeća. Goldsteinov bogati opus sastoji se od tridesetak knjiga i dvjestotinjak znanstvenih i stručnih radova objavljenih u zemlji i inozemstvu. Među njima se ističu Bizant na Jadranu (1992), Hrvatski rani srednji vijek (1995), Hrvatska povijest (2003, tri izdanja, uz tri engleska te slovensko). Zajedno s V. Anićem autor je Rječnika stranih riječi (1999), te suautor Hrvatskog enciklopedijskog rječnika (2002). Napisao je Holokaust u Zagrebu (zajedno sa S. Goldsteinom, 2001, američko izdanje 2015), slijede Židovi u Zagrebu 1918-1941 (2004), Hrvatska 1918-2008 (2008) te Zagreb 1941-1945 (2011). Zajedno sa S. Goldsteinom objavio je knjigu Tito (2015, slijedilo je slovensko i srpsko izdanje). Objavio je i monografiju Jasenovac (2018). Goldstein je bio veleposlanik Republike Hrvatske u Francuskoj i pri UNESCO-u (2013-2017). Bavi se prevođenjem s engleskog i francuskog, urednik je većeg broja knjiga, dobitnik više priznanja za znanstveni doprinos, član je Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine.