Komunikacija o znanosti ključ je razumijevanja svijeta u kojemu živimo. Ovaj sveučilišni udžbenik nudi alate i strategije za jasan i zanimljiv prijenos složenih ideja uz primjere dobrih praksa iz Hrvatske i Europe. Knjiga nudi sustavan uvid u teorije i modele komunikacije o znanosti, opisuje razvoj te relativno nove discipline u supranacionalnom (europskom) i globalnom kontekstu. Saznajte kako vodeća sveučilišta educiraju o ovoj vještini i zašto je ona neizostavna za znanstvenike, edukatore i entuzijaste. Učinite znanost dostupnom svima jer znanje mijenja svijet!
Razvoj komunikacije o znanosti nedjeljivo je vezan uz razvoj znanosti iako se taj pojam i disciplina u javnom i znanstvenom diskursu mnogo više primjenjuju tek tijekom posljednja tri desetljeća. Kao i mnogi drugi relativno recentni pojmovi, komunikacija o znanosti izaziva različito razumijevanje i definiranje u akademskim krugovima i stručnoj javnosti, a teorijski okvir i modeli komunikacije o znanosti ostaju relativno nepoznati u Hrvatskoj.
Govoreći o mnogim recentnim aspektima znanosti i znanstvenih politika te mogućnostima obrazovanja u području komunikacije o znanosti, ova je knjiga podjednako namijenjena istraživačima i akademskoj zajednici, studentima na različitim razinama studija, komunikatorima o znanosti i praktičarima u tom području, novinarima, donositeljima odluka vezanih uz znanost i istraživanje te široj javnosti.

Iz recenzija...
„Hrvatski znanstvenici, kao i znanstvenici u cijelome svijetu, moraju se danas snalaziti s mnogim novim zadaćama, među ostalim i kako predstaviti svoja znanstvena postignuća. Poseban je izazov kako uspostaviti konstruktivan i učinkovit odnos s javnošću te približiti važnost istraživanja općoj populaciji. Zbog toga je ova knjiga iznimno vrijedna kao tekst koji može uvelike pomoći u razumijevanju uloge komunikacije o znanosti, kako je unaprijediti i ovladati potrebnim vještinama, a valja naglasiti i da je to, koliko je poznato recenzentu, prva knjiga u Hrvatskoj koja se bavi ovom tematikom.”
prof. dr. sc. Marijan Palmović

„Autori su odabrali metodologiju 'od teorije do prakse' i u tekstu obradili sljedeće teme: teorijske postavke i modele, povijesni razvoj i aktualno stanje s detaljnijim prikazom europske politike u znanosti, istraživanju i inovacijama, obrazovanje o komunikaciji u znanosti, obilježja istraživačkog okružja: kulturu, integritet i otvorenost te primjere dobre prakse iz svijeta i Hrvatske. (...) Uz to se otvaraju pitanja primjene umjetne inteligencije i generativnih jezičnih modela te izostanka odgovarajuće komunikacije o znanosti. Pojedine teme popraćene su izjavama sugovornika – znanstvenika i novinara, njihovim mišljenjima i iskustvima iz svijeta i Hrvatske.”
prof. emer. Ignac Lovrek