Opis proizvoda
| Autori | Miroslav Krleža |
|---|---|
| Opis | DRUGO KOLO DJELA MIROSLAVA KRLEŽE Drugo, raskošno opremljeno kolo Djela Miroslava Krleže sadržava šest svezaka – dvosveščani roman Banket u Blitvi, roman Povratak Filipa Latinovicza, knjige Glembajevi – Drame, Glembajvei – Proza i Aretej. Školska knjiga i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti vraćaju čitateljima Djela Miroslava Krleže. Svako Krležino djelo iz biblioteke Djela Miroslava Krleže obogaćeno je osvrtom akademika Krešimira Nemeca koji će na nov način pridonijeti kvalitetnijem čitanju i razumijevanju djela gorostasa hrvatske književnosti. Miroslav Krleža oblikovao je domoljubnu paradigmu mnogih intelektualaca koji su u vrijeme Hrvatskog proljeća pronašli nadahnuće u njegovim književnim djelima. – dr. sc. Ante Žužul Povratak Filipa Latinovicza ogledni je primjer romana o umjetniku i umjetnosti. Inicijalna narativna sekvencija romana obilježena je arhetipskim motivom povratka »izgubljenoga sina«. Kriza identiteta, raspad svih vrijednosti, razočaranje europskom kulturom i civilizacijom, umjetničko klonuće – sve je to duhovna »prtljaga« s kojom se Filip vraća iz svijeta ne bi li, u ponovnom kontaktu sa zavičajnom podlogom, neiskvarenom prirodom i uspomenama iz djetinjstva, akumulirao novu životnu i umjetničku snagu. – akademik Krešimir Nemec Povratak u domovinu izaziva u Filipu snažne dojmove i budi, barem u početku, ugaslu životnu energiju. Jedan od važnijih motiva njegova povratka bio je i pokušaj da ispita svoj odnos prema zavičaju, stupanj pripadnosti panonskom, hrvatskom prostoru i kulturi. Taj odnos prema »podlozi« smatra ključnim u definiranju svojega identiteta. Zasićen zapadnoeuropskom urbanom civilizacijom, »industrijalnim napravama« i neestetskim slikama smrdljiva velegrada, Latinovicz zamišlja svoj zavičaj kao idilu, živopisnu oazu mira, spokojstva i tišine: »Spava Panonija i nema čađe, ni jurnjave, ni živaca.« (PFL: 39) Panonski pejzaž za njega je metonimija hrvatske supstancije. Stvarnost je, međutim, posve drukčija. Već susret s panonskim seljakom Jožom Podravcem (likom koji se pojavljuje i u Krležinoj drami U logoru) pokazuje koliko se slikar svih tih godina duhovno udaljio od panonske sredine. Uputivši se majci u Kostanjevec, slikar vodi razgovor s kočijašem Jožom Podravcem. U dijalogu s panonskim seljakom Filip spoznaje ponore koji ga odvajaju od zbiljskoga života i u kojoj se mjeri on otkinuo od panonske podloge. Roman Povratak Filipa Latinovicza jedno je od reprezentativnih Krležinih djela. O Djelima Miroslava Krleže Školska knjiga i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti nakladnici su biblioteke Djela Miroslava Krleže – projekta od nacionalne važnosti koji će u četiri kola obuhvatiti 28 svezaka proze, poezije, dramskih tekstova, eseja, feljtona i zapisa velikoga književnika. Otkad se 1914. godine pojavio na književnoj pozornici pa do današnjega dana Miroslav Krleža izaziva brojne kontroverze i oprečne ocjene. Razlog je jasan: Krleža nikada nije bio »samo« pisac nego je ispunjavao golem prostor u hrvatskoj kulturi, društvu i politici. Projekt Djela Miroslava Krleže, koji realiziraju Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Školska knjiga, pokrenut je s ciljem vraćanja na ishodište – Krležinim djelima, književnom tekstu. Edicija je zamišljena kao izbor onoga najboljega iz djela Miroslava Krleže (the best of), a taj izbor ujedno pokazuje zašto je Krleža stup hrvatskoga književnog kanona. Budući da suvremeni čitatelji više nisu opterećeni pseudoliterarnim, najčešće ideološkim predrasudama, otvara se i put u novo, postideološko čitanje djela velikoga majstora. Višegodišnji projekt, u kojemu je svako djelo velikana hrvatske književnosti Miroslava Krleže popraćeno iscrpnom znanstvenom studijom akademika Krešimira Nemeca o značenju Krležina djela u hrvatskoj književnosti 20. stoljeća i kronologijom autorova života i rada – Miroslav Krleža iz godine u godinu – raskošno opremljenom fotografijama književnih časopisa koje je Krleža uređivao i pokretao te fotografijama naslovnih stranica njegovih knjiga, kao i fotografijama iz njegova obiteljskoga albuma, pridonijet će kvalitetnijem čitanju i razumijevanju djela toga pisca. Svojim intelektualnim angažmanom Krleža je snažno obilježio kulturni i politički život u Hrvatskoj i bivšoj Jugoslaviji, a njegov je opus trajno svjedočanstvo o idejnim i političkim nemirima hrvatske inteligencije. Miroslav Krleža iznimno je dobro poznavao europska umjetnička strujanja svojega vremena, neke elemente aktualnih modernističkih poetika primijenio je i u svojemu literarnome radu te na taj način povezao hrvatsku kulturu sa suvremenim europskim kontekstom, no istodobno je zauzimao kritičko stajalište prema aktualnim strujanjima vječno u potrazi za vlastitim autentičnim izrazom. Nakladnici: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Školska knjiga Pogovor i kronologija života i rada Miroslava Krleže: akademik Krešimir Nemec Urednica: Miroslava Vučić |
| Šifra | 062510 |
| Izdavač | Školska knjiga |
| Uvez | tvrdi |
| Broj stranica | 360 |
| Godina izdanja | 2024 |
| ISBN | 978-953-0-62510-5 |
| Format | 13.8 x 20.5 |
