Opis proizvoda
| Autori | Ivan Aralica |
|---|---|
| Opis | »Svi su oni isti, a ti si nešto drugo. Oni su oni, isti koliko god se razlikovali, a ti si nešto drugo, različit od svih. Oni su oni i kani ih se, a ti si Petar Trbuhozborac, ispod vješala, s tamburom u rukama, koji pjeva baladu o ljudima, kojima, jer nemaju rukavice, na prstima, od studeni, zanoktice zebu i otiču.« – Ivan Aralica U ovome kratkom romanu, 41. svesku biblioteke Djela Ivana Aralice, autor majstorski pripovijeda o sudbinskome utjecaju Partije na Miroslava Krležu. Književni život međuratnog razdoblja i krug oko Miroslava Krleže okosnica je ove priče kojoj je autor namijenio ulogu romana s misijom. Misija je istodobno i banalno jednostavna i gotovo nemoguća – vratiti Krležu hrvatskoj književnosti i istrgnuti ga iz komunističko-jugoslavenskog zagrljaja. Jednostavna jer Krleža već jest tu, u središtu hrvatske književnosti. Gotovo nemoguća jer je Krležino djelo istodobno uključeno i u jugoslavenski kulturni krug. Moglo bi se reći da u ovom romanu Ivan Aralica nastavlja svojevrsnu polemiku započetu u romanu Mačke i macani premda korijen te polemike seže i do romana Ambra i Fukara, s tom razlikom da je u spomenutim romanima s početka tisućljeća težište bilo na političkoj polemici, a u romanima Mačke i macani i Oni su drugo na kulturnoj polemici, doduše najvećim dijelom opet proistekloj iz političko-ideološke pozadine. Krležu, drži Aralica, tom za hrvatstvo pogubnom jugoslavenstvu i zlosretnom partijstvu više vuku samoprozvani krležijanci negoli mu je on sâm svojim književnim djelom i političkim stavovima težio. Treba ga osloboditi toga balasta, vratiti hrvatskom, štoviše starčevićanskom ishodištu, od kojega ga je otrgnula u početku komunistička pseudoreligija kojoj se okrenuo nakon gubitka transcendentalnog uporišta u kršćanstvu, a kasnije sve više puki strah i briga za egzistenciju. Teško je reći koliko je Ivan Aralica u svom naumu uspio, to jest svoju misiju izvršio. Samozvani krležijanci od svoga Krleže neće odustati, ni od jugoslavenskog kulturnog okvira također, s druge strane ekskluzivni Hrvati i dalje će zazirati od Krleže držeći ga previše sklonim komunizmu i jugoslavenstvu. Tako vjerojatno stoje stvari s povijesnim Krležom. Međutim, s literarnim Krležom, junakom Araličina romana stvari stoje drukčije. On se pred čitateljima postupno otkriva kao senzibilna, kompleksna, istodobno plaha i cinična osobnost, intelektualac i umjetnik širokih obzora, ali nedvojbeno Hrvat i hrvatski književnik. Takav će Krleža, nadam se, pridonijeti tomu da se postupno počne mijenjati i percepcija stvarnog, historijskog Krleže te potenciranju Krležina autentičnog hrvatstva i podrobnijeg proučavanja tog aspekta Krležina opusa. I ovim romanom pripovjedački bard Ivan Aralica potvrđuje svoj kultni status u hrvatskoj književnosti. Recenzija Teško je ne samo u Araličinu opusu nego i uopće u kontekstu hrvatske književnosti naći roman u kojemu su gotovo svi likovi povijesno potvrđene osobe kao što je to slučaj u ovom romanu u kojem se pred čitateljem otkriva cijeli jedan milje međuratnog Zagreba. Od poznatih osoba u narativnom tkivu romana uz Krležinu suprugu Belu veću ili manju ulogu imaju: Milan Begović, njegova kći Božena, Josip Broz, Moša Pijade, Edvard Kardelj Bevc, Mirko Maratović alias Ante Topić Mimara, slikar Ljubo Babić, Mijo Radošević, doktor Đuro Vranešić, Branko Gavella, Vaso Bogdanov, Mile Budak i drugi. – dr. sc. Damir Pešorda |
| Šifra | 062512 |
| Izdavač | Školska knjiga |
| Uvez | tvrdi |
| Broj stranica | 232 |
| Godina izdanja | 2024 |
| ISBN | 978-953-0-62512-9 |
| Format | 13.5 x 20.5 |
| Tip proizvoda | NOVO |
