Jasenovac

Ivo Goldstein:Jasenovac,tvrdi uvez
Cijena: 299,00 kn

Trenutno nedostupno

 

Opis proizvoda

Autori Ivo Goldstein
Opis Monografija Jasenovac Ive Goldsteina nastala je u vremenu u kojem je povijesni revizionizam u punom zamahu.
Nacionalisti, ovisno o provenijenciji, ustraju u tvrdnji da Jasenovac nije bio logor smrti, štoviše, posežu za izmišljotinom da je tek 1945. postao stratište, dok se, s druge strane, broj jasenovačkih žrtava morbidno uvećava preko svake mjere.
Mnogi će stoga knjigu Jasenovac Ive Goldsteina doživjeti kao polemiku s revizionističkim ispadima. Ona to nije iz dva osnovna razloga. Prvo, revizionizam – neovisno o tome pokušava li negirati zločinačku narav ustaškog režima ili čitav jedan narod pokušava stigmatizirati kao zločinački – polemike nije dostojan.
Drugo, i važnije, ovo je prva prava znanstvena monografija o jednom od najstrašnijih mučilišta i gubilišta Drugog svjetskog rata.
Utemeljena je na obilju arhivske građe i pisana akribično, odgovorno, bez ideoloških predrasuda, zadnjih namjera i politikantskih motiva.
No znanstvena objektivnost ne može i ne smije dokinuti moralni stav autora, niti može – osobito kada je riječ o strahotnom nacifašističkom nasrtaju koji je čovječanstvo doživjelo u Drugom svjetskom ratu – dokinuti empatiju prema žrtvama tog nasrtaja.
Utoliko Jasenovac Ive Goldsteina nije samo fenomenologija nepojmljivih ljudskih patnji i posrnuća, nego i primjer harmonične uravnoteženosti znanstvenih i moralnih imperativa.

Ivo Goldstein (1958.), historičar i diplomat, zaposlen je od 1980. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je napredovao do zvanja redovnog profesora u trajnom zvanju (2007.).
U prvom dijelu karijere bavio se bizantologijom i hrvatskom poviješću srednjega vijeka, ponajprije ranim srednjim vijekom, kao i poviješću Židova u Hrvatskoj, a od sredine devedesetih i različitim aspektima hrvatske povijesti 20. stoljeća.
Bio je na tri duža studijska boravka (stipendije) u inozemstvu: 1981./1982. u Parizu, na Ecole des Hautes Etudes en sciences sociales, 1987./1988. u Ateni i 2011. na Imre Kertész Kolleg Friedrich Schiller Universitäta u Jeni.
Bio je predsjednik Savjeta Filozofskog fakulteta, pročelnik Odsjeka za povijest i predstojnik Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta, osnivač je i prvi predsjednik Hrvatskog bizantološkog društva, osnivač studija judaistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, prvi predstojnik katedre te osnivač i prvi ravnatelj Instituta Moses Mendelssohn pri Filozofskom fakultetu u Zagrebu (2012.).
Goldsteinov bogati opus sastoji se od tridesetak knjiga i dvjestotinjak znanstvenih i stručnih radova objavljenih u zemlji i inozemstvu.
O hrvatskom srednjem vijeku, posebno s obzirom na bizantsku komponentu hrvatske povijesti, objavio je knjige Bizant na Jadranu 6.-9. stoljeće (Zagreb, 1992.), Hrvatski rani srednji vijek (Zagreb, 1995.) i Hrvati, hrvatske zemlje i Bizant (Zagreb, 2003.). Hrvatska povijest (2003.) imala je po tri hrvatska i engleska izdanja te slovensko i albansko. Obimna Hrvatska 1918-2008. (Zagreb, 2008.) na početku je pregled/sinteza hrvatske povijesti 20. stoljeća.
Slijedila su proširena i dopunjena izdanja pojedinih dijelova te knjige.
O povijesti Židova u Hrvatskoj napisao je Holokaust u Zagrebu (sa Slavkom Goldsteinom, 2001., američko izdanje 2015.) te knjige Židovi u Zagrebu 1918.-1941. (2004.) i Zagreb 1941.-1945. (2011.).
Preveo je i prilozima te komentarom opremio traktat Theodora Herzla Židovska država (2011.), temeljni programatski tekst cionističkog pokreta. Sa Slavkom Goldsteinom objavio je knjigu Jasenovac i Bleiburg nisu isto (2011.) i knjigu Tito (2015.; slijedilo je slovensko i srpsko izdanje). S Vladimirom Anićem autor je Rječnika stranih riječi (1999.) te suautor Hrvatskog enciklopedijskog rječnika (2002.).
Goldstein je bio veleposlanik Republike Hrvatske u Francuskoj i pri UNESCO-u (2013.–2017.).
Urednik je većeg broja izdanja Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Židovske općine Zagreb, Židovske zajednice Bet Israel i Novog Libera.
Dobitnik je Nagrade grada Zagreba 2005. godine za ukupni znanstvenoistraživački doprinos te posebno za knjigu Židovi u Zagrebu 1918-1941. Odlikovan je 2007. godine Redom Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića za ukupni znanstveni doprinos.
Šifra 176027
Izdavač Fraktura d.o.o.
Uvez tvrdi
Broj stranica 992
Godina izdanja 2018
ISBN 978-953-358-060-9
Format 15.5 x 23.4