Žal za izgubljenom zavičajnošću i potraga za novim identitetom? Postati djelićem gradskoga krvotoka ili grad prilagoditi sebi? Pripovijedajući o došljacima koji iz duboke provincije dolaze u grad, autor u širokom epskom zamahu pripovijeda o susretištu ruralne svijesti i urbane prakse te čestim konfliktima gradske sredine s pridošlicama. Znalački spretno razotkriva kako je privlačnost gradskih svjetala zavodljivo tepala došljacima koji su o njoj imali djetinjaste predodžbe savršeno uređena života. Vrsna priča o osvajanju urbane sredine te pokleknuću ambicioznog provincijalca opsjednuta idejom društvenog uspjeha. Vrsna priča o osvajanju urbane sredine te pokleknuću ambicioznog provincijalca opsjednuta idejom društvenog uspjeha. O knjizi: Uronjen u poslijeratnu neposrednu stvarnost anatemiziranja i odustajanja od tradicionalnih moralnih načela, roman Ima netko siv i zelen središnjim pitanjem postavlja raskrinkavanje karakternoga tipa društvenoga probitka rasterećena etičkim »ograničenjima«. Araličin pripovjedni stil u romanu Ima netko siv i zelen oblikovan je smirenim jezgrovitim izrazom, natopljen gnomičnošću i univerzalnošću. Ljubica Josić, autorica pogovora Subverzivna moć pripovijedanja O autoru: Ivan Aralica, prozaist, scenarist, esejist i političar, rođen je u Promini 10. listopada 1930. Učiteljsku školu završio je u Kninu (1953.), a potom je tri godine bio učitelj u selima Dalmatinske zagore, dok nije stekao pravo na studij književnosti. Na Filozofskom fakultetu u Zadru diplomirao je jugoslavistiku 1961. Bio je ravnatelj Učiteljske škole, a potom Pedagoške gimnazije u Zadru. To je mjesto morao napustiti nakon sloma hrvatskoga proljeća. U politički se život ponovno uključio 1990.; od 1993. bio je zastupnik i potpredsjednik Županijskoga doma Sabora. S političkih se dužnosti povukao 2000. Redoviti je član HAZU od 1992.