Opis proizvoda
| Autori | Miroslav Krleža |
|---|---|
| Opis | DRUGO KOLO DJELA MIROSLAVA KRLEŽE Drugo, raskošno opremljeno kolo Djela Miroslava Krleže sadržava šest svezaka – dvosveščani roman Banket u Blitvi, roman Povratak Filipa Latinovicza, knjige Glembajevi – Drame, Glembajvei – Proza i Aretej. Školska knjiga i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti vraćaju čitateljima Djela Miroslava Krleže. Svako Krležino djelo iz biblioteke Djela Miroslava Krleže obogaćeno je osvrtom akademika Krešimira Nemeca koji će na nov način pridonijeti kvalitetnijem čitanju i razumijevanju djela gorostasa hrvatske književnosti. Miroslav Krleža oblikovao je domoljubnu paradigmu mnogih intelektualaca koji su u vrijeme Hrvatskog proljeća pronašli nadahnuće u njegovim književnim djelima. – dr. sc. Ante Žužul Ciklus proznih i dramskih tekstova o usponu i padu obitelji Glembay jedan je od najambicioznijih Krležinih autorskih projekata. Drame glembajevskoga ciklusa prate propast dinastije Glembajevih na trima razinama: obiteljski obračun, smrt Ignjata Glembaya i slom poslovnog imperija »Glembay Ltd.« u drami Gospoda Glembajevi, potom intimni rasap u drami U agoniji te napokon potonuće u banalnost, snobizam, malograđanštinu i kič u Ledi, komediji jedne karnevalske noći. Drame o Glembajevima ostale su do danas temelj hrvatskoga kazališnog repertoara. – akademik Krešimir Nemec o dramskom ciklusu Glemabjevi Sredinom dvadesetih godina 20. stoljeća Krleža kreće u realizaciju jednoga od svojih najambicioznijih spisateljskih projekata: ciklusa proznih i dramskih tekstova o usponu i padu obitelji Glembay. Obiteljska saga rađena je po uzoru na tada u Europi vrlo popularne genealoške romane – Th. Mann, Buddenbrookovi, J. Galsworthy, Saga o Forsyteima, R. M. du Gard, Porodica Thibault, M. Gorki, Djelo Artamonovih, Zolin ciklus Rougon-Macquartovi, »društvena i prirodna povijest jedne obitelji za vrijeme Drugog carstva« u kojoj je prikazao promjene obiteljskoga genskog nasljeđa pod utjecajem društvenih okolnosti. Dramski ciklus o Glembajevima sadržava tri drame: Gospoda Glembajevi, U agoniji i Leda. Drame glembajevskoga ciklusa prate propast dinastije Glembajevih na tri plana: 1. obiteljski obračun, smrt Ignjata Glembaja i slom poslovnog imperija »Glembay Ltd.« (Gospoda Glembajevi), 2. intimni rasap (U agoniji) i 3. potonuće u banalnost, snobizam, malograđanštinu i kič (Leda). U načinu strukturiranja triju stadija propadanja jedne klase Krležin ciklus pokazuje jasne analogije s Vojnovićevom Dubrovačkom trilogijom koja tematizira propast dubrovačke vlastele. Gospoda Glembajevi Tematski okvir drame Gospoda Glembajevi jest propast moćne obitelji Glembay i demaskiranje glembajevštine kao svojevrsnog »društvenog monstruma« u kojemu je »grabežljiva pohlepa za nekim višim i profinjenijim društvenim oblicima sjedinjena sa zločinačkim prainstinktima« (Gavella 2005: 323). Ulogu demaskera preuzeo je na sebe slikar Leone Glembay koji se, poput Filipa Latinovicza, nakon jedanaest godina provedenih u inozemstvu vraća kao »izgubljeni sin« u roditeljski dom. Leoneov povratak izazvat će seriju »melodramatskih eksplozija« (Vidan 1975: 57), motiviranih velikim razlikama u vrijednosnim karakteristikama likova i u njihovim interesima. Neposredni je povod Leoneovu dolasku veliko obiteljsko slavlje – sedamdeseta obljetnica moćne bankarske tvrtke »Glembay Ltd.« – no stvarni je razlog njegova želja da raskrinka svojega oca u društvenome, psihološkom i moralnom smislu, a sebe oslobodi glembajevštine i glembajevskoga kompleksa koji percipira isključivo negativno. Naime, Glembajevi su se na društvenoj ljestvici uspinjali zločinima, financijskim prijevarama, grabežom, gaženjem preko leševa. U agoniji Za razliku od Gospode Glembajevih, U agoniji je komorna drama u kojoj je sekundarni materijal gotovo posve reduciran. Ostalo je samo odmjeravanje psihičkih snaga u erotskome trokutu: snažna žena između dvojice slabih, nekarakternih muškaraca. Radnja se zbiva u pomodnome salonu galanterijske radnje koju vodi tridesettrogodišnja Laura Lenbach, kći generala Mihajla Warronigga i Olge, žene glembajevskoga podrijetla. Laura je najsloženiji ženski lik u Krležinu dramskome opusu. Na vjerodostojnosti njezina identiteta počiva čitava dramska konstrukcija Agonije. Lauru zatječemo u trenutku bračnoga brodoloma, njezin muž – barun Lenbach – upao je u financijske probleme i od nje, po tko zna koji put, traži da mu posudi novac. Kako bi opstala uz psiholabilnoga muža – alkoholičara i kartaša – Laura, kći austrijskoga generala, prisiljena je na mukotrpan rad kao »šnajderica« i vlasnica pomodnoga salona »Mercure Galant«. Temelj drame čine komplicirane emocionalne relacije među članovima u ljubavnom trokutu. Laurin je brak s Lenbachom pred slomom; ona je već tri godine zaljubljena u uglednoga odvjetnika Ivana pl. Križovca, bivšeg diplomata, i u njemu vidi »realizatora svojih intimnih snova«. Očekuje da će je on izbaviti iz višegodišnje bračne agonije i da će se njihova veza uskoro i legalizirati. Čini se da je jedina zapreka u njihovim planovima Lenbachovo konzervativno protivljenje razvodu, i to zbog tradicije i obiteljskih obzira… Leda Određena kao »komedija jedne karnevalske noći u četiri čina«, Krležina Leda predstavlja završni akord klasne i obiteljske dezintegracije moćne dinastije Glembay, ali ujedno i kraj intimnih tragedija pojedinih njezinih članova i početak sivoga malograđanskog života temeljena na kompromisu, koristoljublju, hipokriziji, praznini duha i smisla. Za pravu dramu potrebni su snažni karakteri, ljudi s izgrađenim osjećajem osobnoga integriteta i odgovornosti, što su Leone i barunica Castelli (Gospoda Glembajevi) ili Laura Lenbach (U agoniji) – bez obzira na sve svoje mane – zasigurno bili. U Ledi su na sceni sive i sterilne figure novoga društva, pretenciozni mediokriteti prilagodljivi svim uvjetima, snobovi bez dostojanstva, poštenja ili moralnoga osjećaja, bezlični ljudi uronjeni u dosadu, trivijalnost, isprazne razgovore i površne ljubavne veze. Usporedba s drugim dramama iz ciklusa – s Gospodom Glembajevi i U agoniji – pokazuje da trivijalizacija zahvaća sve aspekte života karaktera u Ledi. Duhovne vrednote zapuštene su u korist privida, samozavaravanja, nepodnošljive lakoće postojanja. Evidentno je okretanje likova prema tijelu, tjelesnome uživanju, nagonskome životu. Sve se vrti oko sexusa, pa krevet postaje glavni oblik komunikacije. Slabljenje životne snage i egzistencijalna ravnodušnost prema smislu posebno se očituju u estetičkoj sferi, i to u vidu infantilizacije, relativizacije pa i umjetničkoga prostituiranja. Umjesto da bude »šifrom transcendencije«, umjetnost postaje igrom i zabavom. Nosioci toga novog artističkog modusa u Krležinoj su komediji »prijatelji« Urban i Aurel, slikar i njegov kritičar. Aurel i Urban nalaze se u simbiotičkom odnosu: jedan je o drugome ovisan. Posrijedi je poslovna sprega, čista »trgovina interesa«, no dodatno je osnažena i muškom solidarnošću u isprepletenim erotskim vezama: Urban je ljubavnik Aurelove žene Klare, ali ujedno i posrednik u ljubavnome odnosu između Aurela i Melite, Klanfarove supruge. Grotesknu zamršenost njihova odnosa pojačava i činjenica da su obojica istodobno Melitini ljubavnici… Za drame U agoniji i Gospoda Glembajevi Krleža je ovjenčan Demetrovom nagradom. O Djelima Miroslava Krleže Školska knjiga i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti nakladnici su biblioteke Djela Miroslava Krleže – projekta od nacionalne važnosti koji će u četiri kola obuhvatiti 28 svezaka proze, poezije, dramskih tekstova, eseja, feljtona i zapisa velikoga književnika. Otkad se 1914. godine pojavio na književnoj pozornici pa do današnjega dana Miroslav Krleža izaziva brojne kontroverze i oprečne ocjene. Razlog je jasan: Krleža nikada nije bio »samo« pisac nego je ispunjavao golem prostor u hrvatskoj kulturi, društvu i politici. Projekt Djela Miroslava Krleže, koji realiziraju Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Školska knjiga, pokrenut je s ciljem vraćanja na ishodište – Krležinim djelima, književnom tekstu. Edicija je zamišljena kao izbor onoga najboljega iz djela Miroslava Krleže (the best of), a taj izbor ujedno pokazuje zašto je Krleža stup hrvatskoga književnog kanona. Budući da suvremeni čitatelji više nisu opterećeni pseudoliterarnim, najčešće ideološkim predrasudama, otvara se i put u novo, postideološko čitanje djela velikoga majstora. Višegodišnji projekt, u kojemu je svako djelo velikana hrvatske književnosti Miroslava Krleže popraćeno iscrpnom znanstvenom studijom akademika Krešimira Nemeca o značenju Krležina djela u hrvatskoj književnosti 20. stoljeća i kronologijom autorova života i rada – Miroslav Krleža iz godine u godinu – raskošno opremljenom fotografijama književnih časopisa koje je Krleža uređivao i pokretao te fotografijama naslovnih stranica njegovih knjiga, kao i fotografijama iz njegova obiteljskoga albuma, pridonijet će kvalitetnijem čitanju i razumijevanju djela toga pisca. Svojim intelektualnim angažmanom Krleža je snažno obilježio kulturni i politički život u Hrvatskoj i bivšoj Jugoslaviji, a njegov je opus trajno svjedočanstvo o idejnim i političkim nemirima hrvatske inteligencije. Miroslav Krleža iznimno je dobro poznavao europska umjetnička strujanja svojega vremena, neke elemente aktualnih modernističkih poetika primijenio je i u svojemu literarnome radu te na taj način povezao hrvatsku kulturu sa suvremenim europskim kontekstom, no istodobno je zauzimao kritičko stajalište prema aktualnim strujanjima vječno u potrazi za vlastitim autentičnim izrazom. Nakladnici: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Školska knjiga Pogovor i Kronologija života i rada Miroslava Krleže: akademik Krešimir Nemec Važnije izvedbe drama iz glemajevskog ciklusa: akademik Boris Senker Urednica: Miroslava Vučić |
| Šifra | 062511 |
| Izdavač | Školska knjiga |
| Uvez | tvrdi |
| Broj stranica | 560 |
| Godina izdanja | 2024 |
| ISBN | 978-953-0-625112- |
| Format | 13.8 x 20.5 |
