Kad je Mary Shelley 1816. počela pisati Frankensteina, bila je tek devetnaestogodišnjakinja, kći dvoje znamenitih mislilaca, filozofa Williama Godwina i feministkinje Mary Wollstonecraft. No njezin roman, nastao gotovo slučajno u krugu pjesnika i vizionara okupljenih oko lorda Byrona, pokazao se jednim od najtrajnijih tekstova modernog doba, ubrzo nadmašio okvire gotske književnosti i postao djelo koje definira trenutak kada čovjek, opijen vlastitim otkrićima, počinje sumnjati u granice vlastite moći. Shelley je, spajajući filozofiju, znanost i poeziju, ispisala priču o stvaranju i odgovornosti, o znanju koje se pretvara u teret te samoći uma koji više ne poznaje suosjećanje. Frankenstein; ili Moderni Prometej oblikovan je u složenoj, višeglasnoj strukturi i prožet simbolikom prometejske pobune i biblijskog pada. U njemu se isprepliću snovi o napretku i slutnje o katastrofi, uz stalnu napetost između strahopoštovanja i tjeskobe pred novim dobom. Upravo u tom spoju vizionarskog nadahnuća i sumnje njegova je trajna snaga: roman je to koji je nagovijestio znanstvenu fantastiku, ali i zadržao moralnu i poetsku dubinu tragedije. Danas se Frankenstein čita kao jedno od ključnih djela zapadne književnosti, tekst koji je nadahnuo nebrojene interpretacije i ostao simbol čovjekove težnje da ovlada prirodom i neizbježnog straha od njezine osvete. Mary Shelley stvorila je roman koji pripada i prošlosti i budućnosti, priču o stvaranju koja i danas ostaje svježa, poticajna i zastrašujuće aktualna. Ovo se izdanje temelji na izvornom tekstu Frankensteina objavljenom 1818. godine, prvoj, autentičnoj verziji romana koja otkriva mladenačku smjelost autorice i njezinu izvornu nesputanu imaginaciju.