Monografija Filozofija u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj nezaobilazno je djelo u proučavanju nedovoljno znanstveno obrađenog i javnosti gotovo posve nepoznatog dijela povijesti hrvatske filozofije. Autor je na objektivan i imanentno znanstven način pokazao filozofsku misao u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj dokazavši da je filozofija u to proskribirano vrijeme, suprotno očekivanome, doživjela pravu živost. U knjizi su sistematizirani filozofski i intelektualni dosezi desetak intelektualaca u kontekstu širega javnog i političkog djelovanja u vrijeme Drugoga svjetskog rata. Autor analizira glavne teme kojima su se tadašnji filozofi bavili koristeći se pri tome svim dostupnim izvorima i literaturom. Nadalje, istražuje i njihova osobna gledišta o ostvarenju stoljetne težnje hrvatskog naroda za vlastitom samostalnom državom. Nezavisnu Državu Hrvatsku neki su doista držali ostvarenjem tih težnji, a drugi su je podržavali u njezinim početcima, no poslije su se od nje jasno distancirali, a autor argumentirano objašnjava i razloge promjene osobnih stajališta. Knjiga sadržava i detaljan popis svih u to doba objavljenih filozofskih tekstova. Filozofija u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj vrijedno je izdanje ne samo za znanstveno-istraživačku i sveučilišnu zajednicu nego i za širu čitalačku javnost. "Djelo se temelji na relevantnoj povijesnoj i filozofskoj literaturi koja je konzultirana po pravilima struke. Rezultat znanstveno-istraživačkog rada autora pomoći će budućim istraživačima ne samo filozofske struke već i povjesničarima koji istražuju povijest mentaliteta, odnosno intelektualnu historiju. Djelo je originalan i izvoran doprinos hrvatskoj znanosti. (...) Knjiga pruža uvid u brojne nove činjenice, svojom važnošću potaknut će nova istraživanja te će njezinim objavljivanjem mnogi zaslužni i zaboravljeni hrvatski intelektualci dobiti zasluženo mjesto u hrvatskoj intelektualnoj i društvenoj povijesti." - Dr. sc. Petar Macut, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar "Iako je knjiga Filozofija u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj od interesa za sve one koji se bave filozofijom, djelo je ipak prvotno namijenjeno akademskoj zajednici humanističke provenijencije. Studenti i znanstvenici iz nje mogu steći temeljit uvid u osnovne struje i upoznati glavne nositelje filozofske misli razdoblja prije i u vrijeme NDH te tako dobiti mogućnost boljeg razumijevanja i tumačenja zbivanja na tom području. Uz relevantnost i aktualnost teme, valja istaknuti objektivnost autorova pristupa, što ovo djelo s pravom čini nezaobilaznim u proučavanju povijesti filozofije kod nas." - Prof. dr. sc. Josip Mužić, Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu O autoru Ivan Macut rođen je 3. listopada 1981. u Vukovaru. Franjevačku klasičnu gimnaziju završio je u Sinju, a filozofsko-teološki studij pohađao je u Splitu na Katoličkome bogoslovnom fakultetu. Svečane je zavjete položio 10. rujna 2006. Za svećenika je, na naslov Franjevačke provincije Presvetoga Otkupitelja, zaređen 24. lipnja 2007. Dvije godine poslije Uprava Provincije šalje ga na poslijediplomski studij iz međureligijskog dijaloga i ekumenske teologije u Rim. Godine 2009. upisao je specijalizaciju iz fundamentalne teologije – Znanosti o religijama – na Papinskom sveučilištu Lateran u Rimu, na kojemu je 24. lipnja 2011. položio licencijat. Od 2011. doktorand je na Papinskom sveučilištu Antonianum u Rimu sa specijalizacijom iz ekumenske teologije, a ujedno pohađa predavanja i provodi istraživanja u Institutu za ekumenske studije u Veneciji. Obranio je doktorski rad 29. svibnja 2013. i stekao akademski naslov doktora teologije sa specijalizacijom u ekumenskoj teologiji. Od 2014. doktorand je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu – modul filozofija, na kojem je 20. studenoga 2015. godine jednoglasno obranio doktorski rad. Od 2016. profesor je na Katoličkome bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Splitu te predaje predmete iz ekumenske i fundamentalne teologije. Piše teološke i filozofske članke te tekstove o duhovnim razmišljanjima. Posebno se bavi ekumenskom teologijom, Scijentološkom crkvom te hrvatskom filozofijom u 20. stoljeću. Autor je više desetaka znanstvenih teoloških i filozofskih članaka i nekoliko knjiga.