Kada se govori o 70-im i 80-im godinama 20. stoljeća na području SFRJ, svima pada na pamet novi val s jedne strane ili redovi za kavu i kriza s druge strane, no to je vrijeme otvaranja, vrijeme koje najavljuje promjene, doba kada se sanja demokracija. U tom je vremenu jedna grupa žena odigrala vrlo važnu ulogu ne samo u osvješćivanju prava žena već posredno i u svim drugim promjenama. Ta grupa žena, koju su činile iznimne osobe u Zagrebu, Ljubljani i Beogradu, uvela je pitanje feminizma u javni diskurs te bacila rukavicu u lice ne samo muškim kolegama već i Komunističkoj partiji u cjelini. Te su žene pisale eseje i knjige, postavljale dramske predstave, organizirale skupove, osnivale SOS-telefone te se bavile pravnim i političkim pitanjima. Bile su naše prve aktivistice i utrle su put mnogim kasnijim NGO-organizacijama. Priču i povijest tih dvadeset uzbudljivih godina u svojoj je studiji spisala mađarska znanstvenica Zsófia Lóránd. "Feministički izazov socijalističkoj državi u Jugoslaviji" povijest je i feminističkoga pokreta i niz osobnih povijesti; to je onaj segment povijesti koji često ostaje neosvijetljen u velikim političkim povijestima. ali bez njega je zapravo nemoguće dobiti cjelovitu sliku događaja prije raspada Jugoslavije i ratova koji će uslijediti. Ova knjiga veličanstvena je posveta svim hrabrim ženama koje se ne boje izreći svoje mišljenje i svoje stavove, povijest koja pokazuje kako borba za pravednije i ravnopravnije društvo nikada ne prestaje.