Daleko u budućnosti svjetski Nadzornici stvorili su idealno totalitarno društvo. Zahvaljujući pametnoj primjeni genetskoga inženjeringa, pranja mozga, rekreacijskoga seksa i nove droge koja nudi trenutačno blaženstvo bez popratnih posljedica, svi su stanovnici – sretni potrošači. Čini se da je Bernard Marx jedini koji osjeća čudnu čežnju za bijegom od programirane sreće i užitka. Možda je lijek za njegove nevolje posjet jednomu od nekoliko preostalih rezervata za divljake, u kojima se može živjeti starim, divnim, nesavršenim načinom života. Genijalno zamišljena budućnost Aldousa Huxleyja baca zasljepljujuću svjetlost na sadašnjost i s pravom se smatra remek-djelom. "Aldous Huxley pisao je nevjerojatno proročanski. Oštroumniji je vodič u budućnost nego ijedan drugi romanopisac 20. stoljeća... Orwellova Tisuću devetsto osamdeset četvrta nikada nije stvarno došla, no Divni novi svijet posvuda je oko nas. - J. G. Ballard "Divni novi svijet projekcija je totalitarističkih opasnosti svojstvenih korporacijskoj državi i satira američkoga života, ali i očajem potkrijepljeno Huxleyjevo predviđanje." - David Bradshaw, Worchester College, Oxford 1993. "Ozbiljno upozorenje... Puno zajedljive duhovitosti i zlobne iskrenosti. Izazovno, poticajno, šokantno i blistavo." - Observer "Ono što je Huxley ponudio kao fikciju opisujući ljudska mrjestilišta u Divnome novom svijetu postalo je činjenica. Ako ne postupimo kako treba, posljedice će biti nesagledive." - John Humphrys, Sunday Times "Kakav genijalan um, podrugljiva logika i hitrost izraza! Huxleyjeva podrugljiva domišljatost nikada nije bila blistavija." - The Times "Remek-djelo spekulacije." - Margaret Atwood O autoru ALDOUS HUXLEY (Godalming, 1894. – Hollywood, 1963.) Pjesme i kratke priče počeo je pisati ranih dvadesetih godina 20. stoljeća, a književni je ugled stekao prvim romanom Crome Yellow. Slijedili su romani Antic Hay, Those Barren Leaves i Point Counter Point – sjajne satire suvremenoga društva. U godinama prije Drugoga svjetskog rata Huxleyjeva su djela, sve mračnijih tonova, upozoravala na nered u društvu i globalni osjećaj da se takvo stanje opasno otima nadzoru. Nakon njegovih velikih romana-ideja, uključujući najslavnije djelo Divni novi svijet (1932.), u kojima je upozorio na dehumanizirajuće aspekte znanstvenoga i materijalnoga »progresa«, napisao je pacifistički roman Eyeless in Gaza te niz mudrih i sjajnih eseja, objavljenih pod naslovima Music at Night i Ends and Means. Godine 1937., na vrhuncu slave, Huxley je napustio Europu i otišao živjeti u Kaliforniju. Radio je kao scenarist u Hollywoodu. Dok se Zapad pripremao za rat, Huxley je sve snažnije vjerovao da je ključ rješenja svjetskih problema u promjeni pojedinca mističnim prosvjetljenjem. Istraživanje unutarnjega života uz pomoć misticizma i halucinogenog meskalina opisao je u djelima: Time Must Have a Stop i Island, The Perennial Philosophy, Grey Eminence i The Doors of Perception. S engleskoga preveo Stanislav Vidmar