Tom Gates - Moj savršeni svijet, 1. knjiga

Dani dječje knjige

Tom Gates - Moj savršeni svijet, 1. knj...

Liz Pichon

Vaša cijena
63,20 kn 79,00 kn

Dani dječje k...

Pogledaj ponudu

Nema predmeta u košarici.

Kolumna

Europska godina kulturne baštine

Školska knjiga 20.9.2017.

Kulturna se baština, kao i tradicija u cjelini, ne može naslijediti, a ako nam je do nje stalo, moramo je stjecati, i to uz veliki napor. Bez zanimanja za povijest nema ni stjecanja znanja o kulturnoj baštini, temelju onoga što danas nazivamo identitetom.

Kako sačuvati nacionalni identitet i ravnopravno stajati uz bok drugih naroda i njihovih nacionalnih identiteta, pitanje je na koje odgovaraju najveći europski umovi današnjice. Jedan je od njih engleski pjesnik, kritičar i dramatičar Thomas Stearns Eliot (1888. – 1965.) koji u svojem eseju Socijalna funkcija poezije napominje:

»Ne mogu prihvatiti ideal opće uniformnosti kulture među velikim i malim dijelovima Europe; isto tako, ne vjerujem da se ti dijelovi mogu razvijati u kulturnoj izolaciji jednih od drugih. Bilo bi mi drago kad bi svaki dio sačuvao svoju individualnost. (...) Potrebno je oboje, i jedinstvo i različitost.«

U doba digitalizacije, globalizacije i posvemašnjeg gubitka empatije pred svima nama koji želimo stjecati znanja o tradicijskoj kulturi i prenositi ih na mlađe naraštaje stoje novi izazovi – podizanje razine svijesti o hrvatskoj ukorijenjenosti u europsku povijest i o njezinim vrijednostima te jačanje osjećaja pripadnosti europskom identitetu.

Upravo stoga nije čudno što je 2018. godinu Europska komisija proglasila Europskom godinom kulturne baštine jer upravo je kulturna baština temelj za prepoznavanje, definiranje i potvrdu kulturnog identiteta narodā koji grade mozaik europskog identiteta.

 

Trinaest je hrvatskih dobara na UNESCO-ovu Reprezentativnom popisu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva

Kulturna baština, materijalna i nematerijalna, zajedničko je bogatstvo čovječanstva u svoj svojoj raznolikosti i posebnosti. Hrvatska je zemlja bogate tradicijske kulture, sačuvane u mnogim spomenicima koji odolijevaju modi i novim poetikama, a trinaest je dobara upisano na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva:

  • čipkarstvo
  • dvoglasje tijesnih intervala Istre i Hrvatskog primorja
  • Festa svetog Vlaha u Dubrovniku
  • Godišnji proljetni ophod kraljice ili ljelje iz Gorjana
  • Godišnji pokladni ophod zvončari s područja Kastavštine
  • procesija Za Križen na otoku Hvaru
  • umijeće izrade drvenih tradicijskih dječjih igračaka u Hrvatskom zagorju
  • viteški turnir u Sinju Sinjska alka
  • medičarski obrt u sjevernoj Hrvatskoj
  • slavonski bećarac (vokalni i vokalno-instrumentalni napjev s područja Slavonije, Baranje i Srijema)
  • nijemo kolo iz Dalmatinske zagore
  • višeglasno pjevanje dalmatinskih klapa
  • mediteranska prehrana na hrvatskom Jadranu, njegovoj obali, otocima i u dijelu zaleđa.

Ti nositelji nacionalnog, regionalnog ili pak lokalnog identiteta – pjesme, plesovi, razne vještine, umijeća i duhovnost – dobra su nematerijalne kulturne baštine, jednog od najsnažnijih čimbenika hrvatskog identiteta, koja, prije svega, njeguje različitosti i definira hrvatski narod kao, rekao bi Slavko Mihalić u svojoj pjesmi Zrinjevac, »veliki (...) milijunski brod / koji ne kani odustati«.

No ti tihi podsjetnici na ono što smo bili, stameni svjedoci onoga što jesmo i zvonki čuvari naše budućnosti ujedno su i blistavi dragulji u europskoj kruni kulturne baštine.

Budimo zajedno čuvari hrvatske tradicijske kulture.