Ova knjiga nije povijest filozofije, a ni povijest znanosti. Ona je povijest iznimno „subverzivnih“ pitanja koja nas navode na promišljanja o svijetu i o našim uvjerenjima. To je i smisao Rovellijeve knjige, u kojoj su znanost i filozofija pridružene upravo zbog sposobnosti neprestanog postavljanja novih pitanja, određujući time, još i danas, napredovanje znanosti. A ono počinje od Anaksimandra. Pišući o Anaksimandru kao prvom znanstveniku, Rovelli rječito i složeno promišlja o prirodi znanstvene misli. Upuštajući se u suvremenu filozofsku raspravu o prirodi znanosti, on uočava istaknutu značajku znanstvene misli u osvještavanju našeg posvemašnjeg neznanja i sumnji u postojeće znanje, kao i neprestanom preispitivanju naših spoznajnih mehanizama. U vremenu u kojem su vidljivi znaci podmuklog opskurantizma, Rovelli nam nudi snažnu i strastvenu obranu slobode misli, a knjiga dotiče velike teme – znanost i demokraciju, sumnju kao osnovu spoznaje, polemiku s kulturnim relativizmom, znanost i vjeru – nadahnute tom iznimnom pustolovinom Anaksimandrove kritičke misli. Carlo Rovelli (1956) talijanski je teorijski fizičar i pisac. Školovao se na sveučilištima u Italiji, a nakon dobivenog doktorata radio je na Sveučilištu u Rimu i sveučilištima u SAD-u. Živi u Francuskoj i radi u Centru za teorijsku fiziku Luminy na Sveučilištu u Marseilleu. Bavi se istraživanjem kvantne gravitacije, jedan je od osnivača teorije kvantne gravitacije petlji, no područje njegova interesa obuhvaća i povijest te filozofiju znanosti. Časopis Foreign policy ga je 2019. godine uvrstio na ljestvicu sto najutjecajnijih mislilaca svijeta. Autor je više od 200 znanstvenih radova objavljenih u vodećim znanstvenim časopisima te nekoliko knjiga, od kojih su najpoznatije Kvantna gravitacija, A što ako vrijeme ne postoji? i Sedam kratkih lekcija o fizici. Anaksimandrova revolucija ili kako je rođena znanstvena misao druga je Rovellijeva knjiga u izdanju TIM pressa.